Najbolje u veljači
Valter brani Sarajevo, 4. 2. u 20:00
Krajem 1944. godine zapovjedništvo njemačke vojske potaknuto gubitkom Beograda te napredovanjem sovjetske vojske i partizana donosi odluku da se nacističke vojne postrojbe razmještene na Balkanu, od Grčke do Bosne i Hercegovine, pokušaju izvući u pravcu Njemačke. Da bi izvlačenje uspjelo postrojbama se moraju osigurati dovoljne količine goriva, a u cilju toga njemačka obavještajna služba organizira tajnu operaciju Laufer. No da bi operacija Laufer imala izgleda za uspjeh, mora se onesposobiti sarajevski pokret otpora, ilegalce predvođene zagonetnim Valterom. Želeći doskočiti Valteru, među ilegalce se uvlači njemački obavještajac Kondor koji se lažno predstavlja kao Valter, te ilegalce predvodi u opasnim i smrtonosnim akcijama. Nakon što Valter dozna za njemačke planove, u Sarajevo će sa zadatkom otkrivanja Kondora stići ilegalac Pilot i njegov nerazdvojni suborac Suri.
Hajdučka vremena, 12. 2. u 20:00
Dvadesetih godina prošlog stoljeća, u malom bosanskom selu podno Grmeča, započinje školska godina. Za dječake Baju i Iketu to je kraj bezbrižnog djetinjstva i slušanja djedovih priča o hajdučkim podvizima. Prvi dan u školi, međutim, ne započinje strašno, pogotovo što se između Baje i Veje, pridošlice iz Like, razvije simpatija. Dan pokvari dječak Joja, pa Baju i Iketa moraju uzeti u zaštitu njihovi rođaci, sedmoro braće Rašeta. Još veću nevolju stvaraju žandari, uzimajući hranu i stoku od seljaka koji zbog slabog uroda nisu mogli platiti porez. Stižu hajduci, plijen od žandara vrate seljacima i vrate se u brda, a zajedno s njima nestala su i braća Rašeta. Žandarima stiže pojačanje i za hajducima se organizira potjera. Baja i Iketa povjeruju u Jojinu priču da su se Rašete odmetnuli u hajduke i polaze ih tražiti. Njima se pridružuje i Veja.
Ko to tamo peva, 18. 2. u 20:00
Dan uoči njemačkog napada na Jugoslaviju, dotrajalim autobusom firme Krstić, za Beograd kreće grupa ljudi. Putovanje se zbog nepredviđenih zbivanja odužilo na dvadeset i četiri sata, iako je polazna stanica od Beograda udaljena jedva stotinjak kilometara. Usput, pod utiskom rata u Europi, putnici se svađaju i sukobljavaju. U Beograd stižu šestog travnja ujutro gdje ih dočeka prvi nalet njemačkih aviona. Kultna komedija Slobodana Šijana svakim novim gledanjem otkriva nove humorne nijanse.
Lepa sela lepo gore, 18. 2. u 21:35
Radnja filma počinje u jednoj beogradskoj vojnoj bolnici gdje su smješteni ranjenici rata u Bosni. Na bolničkim se krevetima naši protagonisti prisjećaju bezbrižne mladosti, sve do dana kada su sela počela gorjeti.Priča se vrti oko dvojice dječaka, Muslimana Halila i Srbina Milana, koji su odrasli zajedno u selu blizu napuštenog tunela. Kao djeca se nisu usudili ući u tunel zbog straha od čudovišta. Dvanaest godina kasnije, tijekom rata u Bosni, Milan, zarobljen u tunelu sa svojim suborcima, i Halil nalaze se na suprotnim stranama, sudbinski srljajući u sukob. Među iscrpeljim srpskim borcima našla se i jedna zalutala američka novinarka.
Vuk samotnjak, 19. 2. u 20:00
Dječak u planini nađe velikog psa sličnog vuku i sprijatelji se s njim. Međutim, seljani vjeruju da je riječ o opasnom vuku samotnjaku i da ga treba ubiti. Dječak zbog toga strahuje za svog ljubimca. Kriomice mu nosi hranu u planinu. Pas ga jednom čak spasi od vuka. No, hajka počinje, jer seljaci vjeruju da je taj samotnjak poklao ovce u jednom toru.
„Vuk samotnjak“ slovi za jedan od najboljih hrvatskih i jugoslavenskih dječjih filmova ikad snimljenih. U filmu je u glavnoj ulozi, dječaka Ranka, debitirao Slavko Štimac, koji se kasnije prometnuo u najveću dječju zvijezdu jugoslavenskog filma uopće. Na Pulskom festivalu film je nagrađen Velikom srebrnom arenom za drugi najbolji film, a dobio je i nagradu publike Jelen. Nagrade je osvojio i na festivalima u Teheranu i Bruxellesu.
